Kongres mora biti snažna veza hrvatske kardiologije s vrhuncima evropske i svetske kardiologije

Prof.dr.sc. Davor Miličić, Predsednik Hrvatskog kardiološkog društva

0
1732

Prof.dr.sc Davor Miličić je rođen 1962. u Zagrebu, gde je 1986. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Od 1993. radi na Klinici za bolesti srca i krvnih žila, a 1995. je bio stipendist u Sveučilišnoj bolnici u Hamburgu.

Uprkos ponudi da ostane u Nemačkoj, vratio se u Zagreb gde je 2003. postao predsednik Hrvatskog kardiološkog društva, na koju je funkciju uzastopno biran tri puta tajnim glasanjem.

Redovan je profesor interne medicine i kardiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih sudova Medicinskog fakulteta – vodeće kardiološke ustanove u Hrvatskoj. U kardiologiji uže se bavi intenzivnim lečenjem kardioloških bolesnika i vodi program lečenja terminalnog zatajivanja srca i transplantacije u KBC-u Zagreb.

Od početka akademske godine 2009/2010 obavlja i dužnost dekana Medicinskog fakulteta Sveučilišta Zagrebu, na koju je takođe izabran tajnim glasanjem članova Fakultetskog veća za mandat 2009-2012.

Osnivač je i direktor fondacije „Hrvatska kuća srca“ osnovane pre nedelju dana, kojom se Hrvatska pridružuje mreži kardioloških fondacija Evrope i sveta. Prof. Miličić nikada nije pripadao niti jednoj političkoj stranci, a poznato je da je svojevremeno odbio ponudu bivšeg premijera dr. Ive Sanadera da postane ministar zdravstva.

Bio je predsednik četiri velika nacionalna kongresa s međunarodnim učešćem, predsednik Kardiološkog kongresa Alpe Adria 2006  i predsednik Mediteranskog kongresa kardiologa i kardiohirurga 2007. Pored još nekih uglednih međunarodnih skupova kojima je predsedavao, treba istaknuti da je od Evropskog kardiološkog društva proglašen glavnim direktorom Dubrovnik Cardiology Highlights – An Update Programme in Cardiology.

Radi se o sastancima Evropskog kardiološkog društva koji se održavaju svake 2 godine, a prvi takav simpozijum prof. Miličić organizovao je u Dubrovniku 2009. Autor je brojnih publikacija u međunarodnim časopisima kao i autor nekoliko poglavlja u uglednim međunarodnim udžbenicima kardiologije i intenzivne medicine.

Dobitnik je nekoliko nagrada od kojih treba istaknuti nagradu „International league of Humanists“ za 2008. i nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti „za najviše postignuća u medicinskoj znanosti,“ koja mu je dodijeljena 2010. g.

Pozvani je predavač  na nizu međunarodnih skupova, koistraživač na većem broju međunarodnih projekata i aktivan u Evropskom kardiološkom društvu, od čega pak treba istaknuti dva mandata u Congress Programme Committee (Kongresnom programskog odboru najvećeg kardiološkog kongresa u svetu) te člana Edukacijskog komiteta. Član je odbora za licenciranje u ehokardiografiji Evropske asocijacije za ehokardiografiju i konsultant Evropske asocijacije za kardiovaskularnu prevenciju i rehabilitaciju.

Stres je danas svakodnevnica svakog čoveka. Određeni stručnjaci smatraju da se preuveličava njegov uticaj. Koliko je on uzrok infarkta?

Prije 50-ak godina kada se primijetilo da infarkt miokarda postaje vodeći uzrok smrtnosti u razvijenim, industrijaliziranim zemljama, vrlo logično bilo je povezati da je moderan životni stil koji podrazumijeva povećanu izloženost stresu, bitan rizični faktor nastanka srčanoga infarkta.

Uslijedila su velika epidemiološka istraživanja mogućih uzroka infarkta miokarda i ona su na neki način potisnula ranije pretpostavljeno značenje stresa u nastanku infarkta, te dala prednost ostalim dobro poznatim rizicima i bolestima kao što je pušenje, sesilni način života, debljina i nezdrava prehrana, te arterijska hipertenzija, poremećaj metabolizma glukoze odnosno dijabetes kao i poremećaj metabolizma lipida.

Međutim, posljednjih godina sve je više radova koji ukazuju na važnost stresa u nastanku kardiovaskularnih bolesti. Rezultati istraživanja koje sam nedavno proveo sa svojim timom također ukazuju i na neke druge važne psihičke osobine koje su bitno izraženije u bolesnika s infarktom miokarda u odnosu na zdrave ispitanike iste dobi i istoga spola, kao što je anksioznost, depresija i tip ličnosti. Zbog važnosti ove teme na predstojećem 8. Kongresu Hrvatskoga kardiološkog društva održat će se i zasebna sekcija s naslovom „Psihokardiologija.“

 Koji su budući trendovi u razvoju kardiologije i kardiohirurgije?

Kardiologija je struka koja je silno vezana uz nove tehnologije i elektroniku, što joj otvara do nedavno neslućene dijagnostičke mogućnosti, ali i nove terapijske postupke, npr. ugradnju sofisticiranih elektrostimulatora koji mogu prepoznavati i prekidati smrtonosne aritmije ili pak resinkronizirati rad dekompenziranoga srca.  Isto tako stalno nadolaze novi djelotvorni lijekovi za niz bolesti i stanja, nove metode intervencija na koronarnim arterijama, novi stentovi, mehaničke srčane pumpe sve manjih dimenzija i sve duljeg predviđenog vremena trajanja.

Kardiokirurgija pak kreće prema tzv. minimalno invazivnim zahvatima izbjegavajući klasičnu, „veliku kirurgiju“ gdje god je moguće, razvija se i robotska kirurgija koja omogućuje veliku preciznost zahvata koji se odvijaju tako da operater sjedi za upravljačkom konzolom nekoliko metara udaljen od bolesnika na operacijskom stolu.

Granica između kardiologije i kardiokirurgije se polako briše i vjerujem da će kroz 10-ak godina postojati jedinstvena specijalizacija iz kardiovaskularne medicine, u kojoj će se opet razviti nove subspecijalizacije: od dijagnostike preko endovaskularnih zahvata sve do modernih kirurških zahvata koji će stremiti što manjem mutiliranju bolesnika, uz široku uporabu dostignuća moderne elektronike, robotike, bioinženjeringa, genetike i sveukupnog napretka biologije i tehnologije.

Kongres Hrvatskog kardiološkog društva, čiji ste Vi predsednik, spada u najvažniji i najveći kardiološki skup u Hrvatskoj. Koliko ovaj kongres ima uticaja u razvoju Hrvatske, kao zemlje sa  naprednom  kardiologijom i kardiohirurgijom?

Kongres je prilika na svake dvije godine rekapituliramo naša vlastita znanstvena i stručna dostignuća u kardiologiji i interaktivno diskutiramo o svim relevantnim temama. Međutim, oduvijek sam inzistirao da Kongres mora biti i snažna poveznica hrvatske kardiologije s vrhuncima europske i svjetske kardiologije, a posebice s našom krovnom međunarodnom institucijom – Europskim kardiološkim društvom.

Kongres Hrvatskog kardiološkog društva se održava uz pokroviteljstvo Evropskog kardiološkog društva. Koliko je bilo teško obezbediti njegovu podršku?

Budući da nikada nisam tražio pokrovitelje u politici nego uvijek u znanosti i struci i budući da imam vrlo dobre, prijateljske odnose s trenutnim Predsjednikom i brojnim drugim čelnicima Europskoga kardiološkog društva, prikazao sam im Program Kongresa, dobio za njega laskave ocjene i tada se dosjetio da ih zamolim za pokroviteljstvo.

U roku od 24 sata stigli su topli pozdravi i pozitivan odgovor. Dakle, nije bilo teško dobiti samo pokroviteljstvo, teško je bilo poticati i neprekidnim radom sudjelovati u napretku hrvatske kardiologije u uvjetima koji nisu bili lagani i uvjeriti  naše prijatelje iz Europe da je u jednoj maloj i relativno siromašnoj zemlji kardiologija na visokoj razini i da zavrjeđuje međunarodnu prepoznatljivost.

Obzirom da je Kongres sa međunarodnim učešćem, da li postoji tendencija u povezivanju Medicinskih fakulteta između zemalja u regionu?

Ako govorimo o povezivanju Medicinskih fakulteta treba reći da Hrvatska postaje punopravni član programa Erasmus, koji implicira široku međunarodnu suradnju tj. razmjenu studenata, asistenata, docenata i profesora, kao i nenastavnog osoblja. Fakultet u Zagrebu intenzivirao je svoje aktivnosti na planu međunarodne suradnje i nju smatramo vrlo važnom za ugled i kvalitetu našega Fakulteta.

Ugovori o suradnji mogu se, naravno, sklapati s medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i u nama susjednim zemljama, ali jednako tako s uglednim medicinskim fakultetima u cijelome svijetu, što ovakvome konceptu i daje na punoj atraktivnosti – medicina bez granica. Ako me pitate o Kongresu, nastojim se voditi jednakim načelom kao i na Fakultetu – svakako treba razvijati regionalnu suradnju, ali međunarodna suradnja treba biti bitno šira i uključivati različite Europske zemlje, kao i poznate kardiologe iz SAD-a i ostalih dijelova svijeta.

SHARE
Prethodni tekstInternacionalni Kongres privatne lekarske prakse Srbije
Sledeći tekst40th EMAC Conference (the European Marketing Academy)
Miona Milic
Near 10 years in events industry, as a project manager, content developer, offline and internet marketing campaigns, event manager for SEEbtm party, Editor-in-Chief of SEEbtm magazine… Professionalism, constant learning and personal, such as business upgrading, finds essential for success. Creativity in all fields is very important to her. Love to be physically active, travel, meet people and have a good time. But, beside everything, the greatest accomplishment and most important thing for her is being a MOM.

POSTAVI ODGOVOR

Please enter your comment!
Please enter your name here

Ovo veb mesto koristi Akismet kako bi smanjilo nepoželjne. Saznajte kako se vaši komentari obrađuju.