{
    "version": "https://jsonfeed.org/version/1",
    "user_comment": "This feed allows you to read the posts from this site in any feed reader that supports the JSON Feed format. To add this feed to your reader, copy the following URL -- https://www.seebtm.com/tag/univerzijada/feed/json/ -- and add it your reader.",
    "home_page_url": "https://www.seebtm.com/tag/univerzijada/",
    "feed_url": "https://www.seebtm.com/tag/univerzijada/feed/json/",
    "title": "SEE Business travel &amp; meetings magazine",
    "description": "Magazin za oblast poslovnih putovanja i kongresnog turizma Jugoisto\u010dne Evrope",
    "items": [
        {
            "id": "https://www.seebtm.com/uros-parlic-gm-easy-travel-agencije/",
            "url": "https://www.seebtm.com/uros-parlic-gm-easy-travel-agencije/",
            "title": "Uro\u0161 Parli\u0107, GM Easy Travel agencije",
            "content_html": "<p><strong><a href=\"https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Uros-Parlic-Easy-Travel.jpg\"><img class=\"alignleft size-medium wp-image-264\" title=\"Uros-Parlic,-Easy-Travel\" src=\"https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Uros-Parlic-Easy-Travel-270x300.jpg\" alt=\"Uros-Parlic,-Easy-Travel\" width=\"270\" height=\"300\" srcset=\"https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Uros-Parlic-Easy-Travel-270x300.jpg 270w, https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Uros-Parlic-Easy-Travel.jpg 450w\" sizes=\"(max-width: 270px) 100vw, 270px\" /></a>Sve se mo\u017ee kad se ho\u0107e&#8230;</strong></p>\n<p>Za razliku od teme o kojoj pi\u0161em i brojnih manifestacija kojih tokom godine ima jako vi\u0161e na svim lokacijama u Srbiji, Univerzijadu su kao svetski dogadjaj svim svojim kapacitetima podr\u017eavali u pravom smislu te reci organizaciono i finansijski Grad Beograd i Republika Srbija sa primarnim ciljem promovisanja &#8220;normalne &#8220;Srbije koju je svet skoro ve\u0107 zaboravio.</p>\n<p>Veliki broj stranih gostiju koji su iz Srbije otisli sa najlep\u0161im utiscima (\u0161to je pored medalja bio zadati cilj ) otvaraju pitanje \u0161ta se de\u0161ava sa mnogobrojnim gostima koji pristi\u017eu iz svih zemalja sveta tokom cele godine i borave u Srbiji raznoraznim povodima koje se pod \u0161irokom kapom mogu podvesti kao delatnost \u201cKongresne industrije Srbije&#8221;.</p>\n<p><strong>Regulisanje rada organizatora skupova?</strong></p>\n<p>Ko o kvalitetu tih manifestacija vodi ra\u010duna ako imamo u vidu da se odr\u017eavaju u kontinuitetu tokom cele godine? Da li su za to zadu\u017eeni Oganizacioni odbori, sportski savezi, dr\u017eavne institucije, lokalna samouprava? Kakav je standard pru\u017eenih usluga na takvim manifestacijama? U dobrim i retkim primerima u organizacije takvih manifestacija bivaju katkada uklju\u010deni i profesionalci u minornim procentima ali \u010dim se izadje iz prestonog grada i par velikih gradova Srbije tu po\u010dinje dominacija ljudi &#8220;dobre volje&#8221; koji osim dobrih namera i \u017eelje za uspehom manifestacije nemaju puno profesionalnih ve\u0161tina i znanja.</p>\n<p>Predlogom izmena Zakona o turizmu za koje lobiram ovim textom donele bi odrednice u smislu izrade propisa o tome: KO, KADA , sa kojim preduslovima i sa kojim potrebnim kvalifikacijama moze da se bavi organizacijom i realizacijom takvih manifestacija u Srbiji ?</p>\n<p>Postojeci inovirani Zakon o turizmu je u domenu turisti\u010dkih agencija vrlo precizno definisao sve oblasti organizovanog putovanja u zemlji i u inostranstvo tako da (bez ikakvog omalova\u017eavanja ) vi\u0161egodisnji putnici za Paraliju i Ku\u0161adasi ne moraju da brinu oko nivoa usluge i zastite svojih prava. Verovatno oma\u0161kom, iz oblasti regulatornih propisa potpuno je izostavljena organizacija skupova i prihvat ljudi koji pose\u0107uju sportske, stru\u010dne manifestacije i skupove bilo da dolaze iz zemlje ili inostranstva. Ova oblast vrlo zna\u010dajnog receptivnog turizma u kojoj ne postoji &#8220;LAST MINUTE &#8221; ponuda (vrlo omiljena re\u010denica prose\u010dnog srpskog turiste jos na po\u010detku sezone u maju) je ostala potpuno neregulisana, tako da verujem da se svi delatnici kongresnog biznisa svakodnevno susre\u0107u sa potpuno nelojalnom konkurencijom realizacijom kongresa, konferencija i stru\u010dnih skupova.</p>\n<p><strong>Svako misli da zna kako da organizuje kongres</strong></p>\n<p>Ve\u0107 godinama se svi pitamo za\u0161to gosti iz inostranstva prilikom boravka na takvim i sli\u010dnim manifestacijama uprkos velikom anga\u017eovanju organizatora vrlo \u010desto nose lo\u0161e utiske o Srbiji kao zemlji neartikulisanog stanja i lo\u0161e organizacije a pri tome zanemarujemo \u010dinjenicu da su im takvi neadekvatni dobrodu\u0161ni doma\u0107ini vrlo \u010desto radnici iz raznih delatnosti koji sa znanjima i iskustvom iz domena turisti\u010dkih usluga uglavnom nemaju dodirnih ta\u010daka.</p>\n<p>Kao jedan od ve\u0107ih argumentata iznosim analogiju iz oblasti medicine po kojoj bi svako ko ima aparat za merenje pritiska i li\u010dni afinitet ka pru\u017eanju medicinskih usluga mogao nesmetano da se bavi kontrolom krvnog pritiska za gradjanstvo.<br />\nNaravno , to je mogu\u0107e samo ako su ispunjeni slede\u0107i &#8220;strogi preduslovi&#8221; :<br />\nda doti\u010dni ima slobodnog vremena, da bezrezervno voli medicinu i da \u0107e od takvih usluga imati i koristi ( \u0161to je najce\u0161\u0107e u pozadini svih &#8220;altruisti\u010dkih&#8221; pristupa).<br />\nDa li su ovo kriterijumi po kojima \u017eelimo i mo\u017eemo da funkcioni\u0161emo?</p>\n<p>Pored sporta, medicinske i tehni\u010dke nauke su uz prosvetu najbronije po u\u010destalosti manifestacija gde se u velikom broju slu\u010dajeva slu\u017ebenici lokalne samouprave, sportski radnici svih boja, nastavno osoblje uz lekare &amp; sestre i drugi, bave organizacijom i realizacijom skupova sa jedinim argumentom : &#8220;da su do sada organizovali i realizovali puno takvih manifestacija&#8221; te da im je &#8220;iz prakse sve ve\u0107 poznato&#8221;, \u0161to ih dovodi do zaklju\u010dka da im &#8220;niko nije ni potreban&#8221; za organizaciju istih.</p>\n<p>Ako jo\u0161 u svojoj podsvesti imaju i se\u0107anje da su katkada lepo zaradili prilikom organizacije sli\u010dnih manifestacija niko vi\u0161e i da \u017eeli ne mo\u017ee promeniti model koji se od po\u010detnih organizacija \u0111a\u010dkih i studentskih igranki duboko ukorenio jo\u0161 od vremena socijalizma kada im se pru\u017eila lepa prilika da uz dru\u0161tveno koristan rad zarade i neku paricu. O na\u010dinu organizacije, prema &#8220;retro&#8221; modelu rada zadr\u017eanog od pre 30 godina na nivou partizansko izvidja\u010dkog okupljanja ne treba tro\u0161iti puno re\u010di, a sam naslov ovog texta \u201dWe spik English \u201c preuzet sa jednog \u201cinfo deska\u201c sli\u010dne manifestacije govori sve &#8230;</p>\n<p><strong>Uvo\u0111enje reda i pravila?</strong></p>\n<p>Nakon formiranja Kongresnog biroa Srbije koji nakon prele\u017eanih po\u010detnih de\u010dijih bolesti sve uspe\u0161nije \u0161iri svoje aktivnosti promovisanja Srbije kao kongresne destinacije, mi\u0161ljenja sam da je krajnje vreme da se stane na put svim organizatorima-realizatorima u kojoj &#8220;volonteri&#8221; izabrani metodom slu\u010dajnog uzorka (tetkice i zaposleni svih struka) do\u010dekuju goste, pru\u017eaju turisti\u010dke usluge a u\u010denici ugostiteljske \u0161kole kuvaju kafu i poslu\u017euju goste na coctail-u.Vrlo \u010desto \u201ckongresni prostori\u201d u kojima se takvi skupovi odr\u017eavaju ne ispunjavaju ni najelementarnije higijenske uslove (tehni\u010dke i da ne pominjemo). Pre i post kongresne socijalne aktivnosti se uglavnom svode na krkanluke u restoranima uz neizbe\u017enu muzi\u010dku pratnju najni\u017eeg ukusa.</p>\n<p>Naravno da se o ukusima ne mo\u017ee raspravljati ali se ovde ipak radi o jednom organizacionom nivou koji uz sve pohvale reafirmisanoj autenti\u010dnosti srpskog duha, za ove prilike ipak nisu Gu\u010da ili susreti folklora. \u010cak \u0161tavi\u0161e, pri postoje\u0107em stanju stvari i te kako se mo\u017ee raspravljati i zahtevati od resornog ministarstva da uvede red i pravila u ovu oblast ( kao i u slu\u010daju uvodjenja fiskalnih kasa) i time reguli\u0161e organizaciju manifestacija koje se naj\u010de\u0161\u0107e odvijaju prema univerzalnom principu &#8220;Sve improvizujte bez ikakvog reda i pravila pa \u0107e se svi ose\u0107ati potpuno spontano &#8230;.&#8221;</p>\n<p>Pri tome taj isti inovirani Zakon o turizmu strogo popisuje da turisti\u010dke agencije ukoliko goste iz Srbije organizovano vode u inostranstvo moraju ispunjavati vrlo zahtevne uslove u pogledu obrazovanja zaposlenih, predatih garancija za dobro izvr\u0161enje posla i obe\u0161te\u0107enje putnika, \u0161to uz obavezno \u010dlanstvo u nacionalnim i internacionalnim profesionalnim asocijacijama putnicima daje vrlo sigurne garancije dok u isto vreme ogroman broj gostiju koji u\u010destvuje na skupovima u Srbiji bivaju do\u010dekivani servisom usluga od ljudi koji su za tu vrstu usluga neuki i bez ikakve prakse i koji sa organizacijom takvih skupova osim li\u010dnih afiniteta uglavnom nemaju nista zajedni\u010dko.</p>\n<p>Krajnje je vreme da se tome stane na put u formi zakonskih propisa koji bi regulisale organizaciju takvim manifestacija kao i za sve druge oblasti turizma. Efekti ovih, za dr\u017eavu besplatnih mera, bi ako ni\u0161ta drugo, doveli do pobolj\u0161anja nivoa usluga a izjedna\u010davanjem uslova za sve, zaustavili bi nelojalnu konkurenciju.</p>\n<p><strong>Podr\u0161ka \u2013 i u kojoj formi ?</strong></p>\n<p>Pored zakonske regulative ovog va\u017enog segmenta turizma efekat osna\u017eivanja pozicije kvalifikovanih doma\u0107ih agencija bio bi neminovan (ako se to \u017eeli) jer bi se i na\u0161i hotelijeri ako ni\u0161ta drugo zakonskom formom doveli u red, da saradnju sa doma\u0107im agencijama podignu na partnerski nivo makar samo za ove prilike kojih nije malo i u koje treba uvesti jasna i fer pravila igre.</p>\n<p>\u0160to se ti\u010de podrske kongresnim i marketin\u0161kim agencijama model osna\u017eivanja pozicije agencija istovremeno bi rezultirao i ja\u010danjem promocije Srbije kao kongresne destinacije pa \u010dak i za one agencije koju su van administrativnog centra Srbije ili u na\u0161em slu\u010daju \u2018sa ju\u017ene pruge &#8221; gde se osim TOS-a , Kongresnog biroa i USAID svaka pomo\u0107 i saradnja zavr\u0161avala na verbalnoj podr\u0161ci u vidu tap\u0161anja po ramenu i lepih \u017eelja za uspesima u daljem radu.</p>\n<p>Na ovaj na\u010din \u017eelim da odgovornima iz resornog ministarstva skrenem pa\u017enju da ideju razvoja kongresnog biznisa moraju da primenjuju na teritoriji cele Srbije i ne samo sa zvani\u010dnim institucijama sistema kao i da je ovoj oblasti hitno potrebno konkretna i sna\u017ena podr\u0161ka odmah, ako ni\u0161ta drugo, na na\u010din dono\u0161enja propisa grade\u0107i zdrave temelje, a ne kasnijim uvodjenjem reda kao u slu\u010daju divlje gradnje.</p>\n<p>U tom smislu ovim povodom koristim priliku da nadle\u017ene iz svih resorno zadu\u017eenih institucija za promociju turizma i kongresne delatnosti podsetim na postojanje modela 3 P (public private partnership) i naglasim da se od takvih udru\u017eenih aktivnosti ne mo\u017ee dobiti neka te\u0161ka zarazna bolest (ako im je neko to pogre\u0161no sugerisao). Da ne zaboravim ovog puta i The Best Solutions i njihov web site i katalog kojim objedinjenu ponudu kongresne industrije Srbije redovno predstavljaju na svim va\u017enim kongresnim sajmovima u regionu. Takva, od strane institucija ni\u010dim izazvana inicijativa usmerena ka promovisanju i predstavljanju kongresnih kapaciteta i same Srbije kao kongresne destinacije sada upravo ulazi u napredniju fazu u vidu ovog u Srbiji jedinstvenog \u010dasopisa Business Travel &amp; Meetings koji sada dr\u017eite u rukama.</p>\n<p><strong>Tolerantan, multikulturalan grad&#8230; rodni grad careva i vladara rimskih&#8230;</strong></p>\n<p>I neka \u010ditaoci ovog texta ne zamere \u0161to \u0107u se osvrnuti i na istoriju svoga grada sada ekonomski posrnulog koji u XXI veku jo\u0161 uvek nema Kongresni prostor a va\u017ei za kulturni, nau\u010dni i administrativni centar regiona sa preko 2,5 miliona ljudi.</p>\n<p>Ni\u0161ki turizam ipak je stariji od svih nas \u2013 prva ni\u0161ka \u201cturisti\u010dka organizacija\u201d, Karavan-Saraj, izgradjena je ovde, ne\u0107ete verovati, jo\u0161 1516.godine! U ovo odmarali\u0161te sa i\u0107em i pi\u0107em dolazilo se u ono vreme \u010dak iz Beograda, ne bukiraju\u0107i internetom, ve\u0107 anga\u017eovanjem prvog lokalnog prevoznika, Arabad\u017eijske kompanije Ni\u0161.</p>\n<p>Onomad, u VIII veku pre nove ere tada\u0161nji Ni\u0161 bio je na granici Ilira i Tra\u010dana! Samo pet vekova kasnije Kelti su porazili Ilire, zauzeli grad i jednom za svagda mu dali ime \u2013 Naisa. Sasvim je nesporno da je grad Ni\u0161 mesto gde se ta\u010dno pre 1736.godina rodio Flavije Valerije Konstantin. Ovaj do danas najpoznatiji Ni\u0161lija &#8211; vladar, dr\u017eavnik i verski vodja &#8211; pripada naju\u017eem krugu onih koji su su\u0161tinski odredili sudbinu Evrope i sveta. Reformama osna\u017eiv\u0161i Rimsko carstvo uzdrmano krizom krajem 3.veka i prigrliv\u0161i hri\u0161\u0107anstvo (do tada veru progonjene manjine) otpo\u010deo je sa hristijanizacijom Carstva&#8230; Stvaraju\u0107i \u201cRim na istoku\u201d, Konstantinopolj, udario je temelje i budu\u0107em Vizantijskom carstvu!</p>\n<p>Deluje paradoksalno da Evropa koja je doslovno i bukvalno nastala na mestu gde se nalazi moj grad, danas razmi\u0161lja o tome da li da nas, ovakve jadne i tokom XX veka izmu\u010dene, prigrli i primi kod sebe?</p>\n<p>Samo u jednom takvom, uvek tolerantnom i multikulturalnom Ni\u0161u bilo je mogu\u0107e da Konstancije Hlor, rimski oficir visokog ranga, o\u017eeni lepu Jelenu, gostioni\u010darevu k\u0107i, i sa njom dobije sina Konstantina Velikog, \u201cravnoapostolnog cara&#8221;.</p>\n<p>Potrazivsi pomo\u0107 u\u010diteljice \u017eivota nailazim i na podatak da je u drugom veku nove ere Ptolomej Aleksandrijski u kapitalnom delu \u201cGeografija\u201d navodio Naissus kao \u201cmesto gde vredi biti\u201d. Tada je vredelo u njemu biti a sada se borimo da u njemu opstanemo.</p>\n<p>Mo\u017eda je bolje da pre\u0107utim podatak da je najmanje jo\u0161 nekoliko careva i vladara rimskih (Konstans, Konstancije, Vetronijan, Julijan, Valeus, Valentijan&#8230;) rodjeno u ovom gradu a da to sada ne deluje kao puko ni\u0161ko hvalisanje?!</p>\n<p>Biografija mog rodnog grada sudbinski je odredjena \u010dinjenicom da je istinska granica Istoka i Zapada. Za Zapad je predstavljao Istok i tako isto obrnutim redom.</p>\n<p>Pre vi\u0161e od 100 godina Ni\u0161 je ovde dokazivao svoj kosmopolitizam: jedan do drugog ovde su bili hoteli \u201cNjujork\u201d i \u201cOrjent\u201d, zatim logi\u010dno \u201cSindjeli\u0107\u201d, a onda nobles kafana \u201c\u0160uman\u201d i kao i poslednja u ovom nizu kafana \u201cKod Djoke\u00ab \u0161to samo u Ni\u0161u nikome nije smetalo.</p>\n<p><strong>Prilika za 2013 ?</strong></p>\n<p>Sve ove istorijske fakte navodim u nadi da \u0107e se moj glas pretvoriti u upozorenje nadle\u017enima da \u0107e 2013. god ceo hri\u0161\u0107anski svet slaviti 1700 godina od Milanskog Edikta koji istorija bele\u017ei kao zvani\u010dno priznanje hri\u0161\u0107anstva za ravnopravnu religiju. Naissus u tome nesporno ima ogromnu ulogu.</p>\n<p>Vlastima Rima trebalo je vise decenija da se nakon progona ozvani\u010di religija hri\u0161\u0107ana pa se bojim da i nama ne bude potrebno isto toliko vremena da nakon konstituisanja organizacionih odbora proslave jubileja koji ravnopravno pripada svima nama, uz nepotrebne polemike o tome ko i na koji na\u010din \u0107e organizovati ovu svetkovinu izgubimo dragoceno vreme dok carski gradovi Jork, Trier, Arl, Milano, Rim, Kordoba&#8230;.. ve\u0107 fini\u0161iraju organizaciju pompeznih proslava ovog jedinstvenog istorijskog dogadjaja i od toga sa pravom o\u010dekuju hiljade gostiju i turista.</p>\n<p>The post <a rel=\"nofollow\" href=\"https://www.seebtm.com/uros-parlic-gm-easy-travel-agencije/\">Uro\u0161 Parli\u0107, GM Easy Travel agencije</a> appeared first on <a rel=\"nofollow\" href=\"https://www.seebtm.com\">SEE Business travel &amp; meetings magazine</a>.</p>\n",
            "content_text": "Sve se mo\u017ee kad se ho\u0107e&#8230;\nZa razliku od teme o kojoj pi\u0161em i brojnih manifestacija kojih tokom godine ima jako vi\u0161e na svim lokacijama u Srbiji, Univerzijadu su kao svetski dogadjaj svim svojim kapacitetima podr\u017eavali u pravom smislu te reci organizaciono i finansijski Grad Beograd i Republika Srbija sa primarnim ciljem promovisanja &#8220;normalne &#8220;Srbije koju je svet skoro ve\u0107 zaboravio.\nVeliki broj stranih gostiju koji su iz Srbije otisli sa najlep\u0161im utiscima (\u0161to je pored medalja bio zadati cilj ) otvaraju pitanje \u0161ta se de\u0161ava sa mnogobrojnim gostima koji pristi\u017eu iz svih zemalja sveta tokom cele godine i borave u Srbiji raznoraznim povodima koje se pod \u0161irokom kapom mogu podvesti kao delatnost \u201cKongresne industrije Srbije&#8221;.\nRegulisanje rada organizatora skupova?\nKo o kvalitetu tih manifestacija vodi ra\u010duna ako imamo u vidu da se odr\u017eavaju u kontinuitetu tokom cele godine? Da li su za to zadu\u017eeni Oganizacioni odbori, sportski savezi, dr\u017eavne institucije, lokalna samouprava? Kakav je standard pru\u017eenih usluga na takvim manifestacijama? U dobrim i retkim primerima u organizacije takvih manifestacija bivaju katkada uklju\u010deni i profesionalci u minornim procentima ali \u010dim se izadje iz prestonog grada i par velikih gradova Srbije tu po\u010dinje dominacija ljudi &#8220;dobre volje&#8221; koji osim dobrih namera i \u017eelje za uspehom manifestacije nemaju puno profesionalnih ve\u0161tina i znanja.\nPredlogom izmena Zakona o turizmu za koje lobiram ovim textom donele bi odrednice u smislu izrade propisa o tome: KO, KADA , sa kojim preduslovima i sa kojim potrebnim kvalifikacijama moze da se bavi organizacijom i realizacijom takvih manifestacija u Srbiji ?\nPostojeci inovirani Zakon o turizmu je u domenu turisti\u010dkih agencija vrlo precizno definisao sve oblasti organizovanog putovanja u zemlji i u inostranstvo tako da (bez ikakvog omalova\u017eavanja ) vi\u0161egodisnji putnici za Paraliju i Ku\u0161adasi ne moraju da brinu oko nivoa usluge i zastite svojih prava. Verovatno oma\u0161kom, iz oblasti regulatornih propisa potpuno je izostavljena organizacija skupova i prihvat ljudi koji pose\u0107uju sportske, stru\u010dne manifestacije i skupove bilo da dolaze iz zemlje ili inostranstva. Ova oblast vrlo zna\u010dajnog receptivnog turizma u kojoj ne postoji &#8220;LAST MINUTE &#8221; ponuda (vrlo omiljena re\u010denica prose\u010dnog srpskog turiste jos na po\u010detku sezone u maju) je ostala potpuno neregulisana, tako da verujem da se svi delatnici kongresnog biznisa svakodnevno susre\u0107u sa potpuno nelojalnom konkurencijom realizacijom kongresa, konferencija i stru\u010dnih skupova.\nSvako misli da zna kako da organizuje kongres\nVe\u0107 godinama se svi pitamo za\u0161to gosti iz inostranstva prilikom boravka na takvim i sli\u010dnim manifestacijama uprkos velikom anga\u017eovanju organizatora vrlo \u010desto nose lo\u0161e utiske o Srbiji kao zemlji neartikulisanog stanja i lo\u0161e organizacije a pri tome zanemarujemo \u010dinjenicu da su im takvi neadekvatni dobrodu\u0161ni doma\u0107ini vrlo \u010desto radnici iz raznih delatnosti koji sa znanjima i iskustvom iz domena turisti\u010dkih usluga uglavnom nemaju dodirnih ta\u010daka.\nKao jedan od ve\u0107ih argumentata iznosim analogiju iz oblasti medicine po kojoj bi svako ko ima aparat za merenje pritiska i li\u010dni afinitet ka pru\u017eanju medicinskih usluga mogao nesmetano da se bavi kontrolom krvnog pritiska za gradjanstvo.\nNaravno , to je mogu\u0107e samo ako su ispunjeni slede\u0107i &#8220;strogi preduslovi&#8221; :\nda doti\u010dni ima slobodnog vremena, da bezrezervno voli medicinu i da \u0107e od takvih usluga imati i koristi ( \u0161to je najce\u0161\u0107e u pozadini svih &#8220;altruisti\u010dkih&#8221; pristupa).\nDa li su ovo kriterijumi po kojima \u017eelimo i mo\u017eemo da funkcioni\u0161emo?\nPored sporta, medicinske i tehni\u010dke nauke su uz prosvetu najbronije po u\u010destalosti manifestacija gde se u velikom broju slu\u010dajeva slu\u017ebenici lokalne samouprave, sportski radnici svih boja, nastavno osoblje uz lekare &amp; sestre i drugi, bave organizacijom i realizacijom skupova sa jedinim argumentom : &#8220;da su do sada organizovali i realizovali puno takvih manifestacija&#8221; te da im je &#8220;iz prakse sve ve\u0107 poznato&#8221;, \u0161to ih dovodi do zaklju\u010dka da im &#8220;niko nije ni potreban&#8221; za organizaciju istih.\nAko jo\u0161 u svojoj podsvesti imaju i se\u0107anje da su katkada lepo zaradili prilikom organizacije sli\u010dnih manifestacija niko vi\u0161e i da \u017eeli ne mo\u017ee promeniti model koji se od po\u010detnih organizacija \u0111a\u010dkih i studentskih igranki duboko ukorenio jo\u0161 od vremena socijalizma kada im se pru\u017eila lepa prilika da uz dru\u0161tveno koristan rad zarade i neku paricu. O na\u010dinu organizacije, prema &#8220;retro&#8221; modelu rada zadr\u017eanog od pre 30 godina na nivou partizansko izvidja\u010dkog okupljanja ne treba tro\u0161iti puno re\u010di, a sam naslov ovog texta \u201dWe spik English \u201c preuzet sa jednog \u201cinfo deska\u201c sli\u010dne manifestacije govori sve &#8230;\nUvo\u0111enje reda i pravila?\nNakon formiranja Kongresnog biroa Srbije koji nakon prele\u017eanih po\u010detnih de\u010dijih bolesti sve uspe\u0161nije \u0161iri svoje aktivnosti promovisanja Srbije kao kongresne destinacije, mi\u0161ljenja sam da je krajnje vreme da se stane na put svim organizatorima-realizatorima u kojoj &#8220;volonteri&#8221; izabrani metodom slu\u010dajnog uzorka (tetkice i zaposleni svih struka) do\u010dekuju goste, pru\u017eaju turisti\u010dke usluge a u\u010denici ugostiteljske \u0161kole kuvaju kafu i poslu\u017euju goste na coctail-u.Vrlo \u010desto \u201ckongresni prostori\u201d u kojima se takvi skupovi odr\u017eavaju ne ispunjavaju ni najelementarnije higijenske uslove (tehni\u010dke i da ne pominjemo). Pre i post kongresne socijalne aktivnosti se uglavnom svode na krkanluke u restoranima uz neizbe\u017enu muzi\u010dku pratnju najni\u017eeg ukusa.\nNaravno da se o ukusima ne mo\u017ee raspravljati ali se ovde ipak radi o jednom organizacionom nivou koji uz sve pohvale reafirmisanoj autenti\u010dnosti srpskog duha, za ove prilike ipak nisu Gu\u010da ili susreti folklora. \u010cak \u0161tavi\u0161e, pri postoje\u0107em stanju stvari i te kako se mo\u017ee raspravljati i zahtevati od resornog ministarstva da uvede red i pravila u ovu oblast ( kao i u slu\u010daju uvodjenja fiskalnih kasa) i time reguli\u0161e organizaciju manifestacija koje se naj\u010de\u0161\u0107e odvijaju prema univerzalnom principu &#8220;Sve improvizujte bez ikakvog reda i pravila pa \u0107e se svi ose\u0107ati potpuno spontano &#8230;.&#8221;\nPri tome taj isti inovirani Zakon o turizmu strogo popisuje da turisti\u010dke agencije ukoliko goste iz Srbije organizovano vode u inostranstvo moraju ispunjavati vrlo zahtevne uslove u pogledu obrazovanja zaposlenih, predatih garancija za dobro izvr\u0161enje posla i obe\u0161te\u0107enje putnika, \u0161to uz obavezno \u010dlanstvo u nacionalnim i internacionalnim profesionalnim asocijacijama putnicima daje vrlo sigurne garancije dok u isto vreme ogroman broj gostiju koji u\u010destvuje na skupovima u Srbiji bivaju do\u010dekivani servisom usluga od ljudi koji su za tu vrstu usluga neuki i bez ikakve prakse i koji sa organizacijom takvih skupova osim li\u010dnih afiniteta uglavnom nemaju nista zajedni\u010dko.\nKrajnje je vreme da se tome stane na put u formi zakonskih propisa koji bi regulisale organizaciju takvim manifestacija kao i za sve druge oblasti turizma. Efekti ovih, za dr\u017eavu besplatnih mera, bi ako ni\u0161ta drugo, doveli do pobolj\u0161anja nivoa usluga a izjedna\u010davanjem uslova za sve, zaustavili bi nelojalnu konkurenciju.\nPodr\u0161ka \u2013 i u kojoj formi ?\nPored zakonske regulative ovog va\u017enog segmenta turizma efekat osna\u017eivanja pozicije kvalifikovanih doma\u0107ih agencija bio bi neminovan (ako se to \u017eeli) jer bi se i na\u0161i hotelijeri ako ni\u0161ta drugo zakonskom formom doveli u red, da saradnju sa doma\u0107im agencijama podignu na partnerski nivo makar samo za ove prilike kojih nije malo i u koje treba uvesti jasna i fer pravila igre.\n\u0160to se ti\u010de podrske kongresnim i marketin\u0161kim agencijama model osna\u017eivanja pozicije agencija istovremeno bi rezultirao i ja\u010danjem promocije Srbije kao kongresne destinacije pa \u010dak i za one agencije koju su van administrativnog centra Srbije ili u na\u0161em slu\u010daju \u2018sa ju\u017ene pruge &#8221; gde se osim TOS-a , Kongresnog biroa i USAID svaka pomo\u0107 i saradnja zavr\u0161avala na verbalnoj podr\u0161ci u vidu tap\u0161anja po ramenu i lepih \u017eelja za uspesima u daljem radu.\nNa ovaj na\u010din \u017eelim da odgovornima iz resornog ministarstva skrenem pa\u017enju da ideju razvoja kongresnog biznisa moraju da primenjuju na teritoriji cele Srbije i ne samo sa zvani\u010dnim institucijama sistema kao i da je ovoj oblasti hitno potrebno konkretna i sna\u017ena podr\u0161ka odmah, ako ni\u0161ta drugo, na na\u010din dono\u0161enja propisa grade\u0107i zdrave temelje, a ne kasnijim uvodjenjem reda kao u slu\u010daju divlje gradnje.\nU tom smislu ovim povodom koristim priliku da nadle\u017ene iz svih resorno zadu\u017eenih institucija za promociju turizma i kongresne delatnosti podsetim na postojanje modela 3 P (public private partnership) i naglasim da se od takvih udru\u017eenih aktivnosti ne mo\u017ee dobiti neka te\u0161ka zarazna bolest (ako im je neko to pogre\u0161no sugerisao). Da ne zaboravim ovog puta i The Best Solutions i njihov web site i katalog kojim objedinjenu ponudu kongresne industrije Srbije redovno predstavljaju na svim va\u017enim kongresnim sajmovima u regionu. Takva, od strane institucija ni\u010dim izazvana inicijativa usmerena ka promovisanju i predstavljanju kongresnih kapaciteta i same Srbije kao kongresne destinacije sada upravo ulazi u napredniju fazu u vidu ovog u Srbiji jedinstvenog \u010dasopisa Business Travel &amp; Meetings koji sada dr\u017eite u rukama.\nTolerantan, multikulturalan grad&#8230; rodni grad careva i vladara rimskih&#8230;\nI neka \u010ditaoci ovog texta ne zamere \u0161to \u0107u se osvrnuti i na istoriju svoga grada sada ekonomski posrnulog koji u XXI veku jo\u0161 uvek nema Kongresni prostor a va\u017ei za kulturni, nau\u010dni i administrativni centar regiona sa preko 2,5 miliona ljudi.\nNi\u0161ki turizam ipak je stariji od svih nas \u2013 prva ni\u0161ka \u201cturisti\u010dka organizacija\u201d, Karavan-Saraj, izgradjena je ovde, ne\u0107ete verovati, jo\u0161 1516.godine! U ovo odmarali\u0161te sa i\u0107em i pi\u0107em dolazilo se u ono vreme \u010dak iz Beograda, ne bukiraju\u0107i internetom, ve\u0107 anga\u017eovanjem prvog lokalnog prevoznika, Arabad\u017eijske kompanije Ni\u0161.\nOnomad, u VIII veku pre nove ere tada\u0161nji Ni\u0161 bio je na granici Ilira i Tra\u010dana! Samo pet vekova kasnije Kelti su porazili Ilire, zauzeli grad i jednom za svagda mu dali ime \u2013 Naisa. Sasvim je nesporno da je grad Ni\u0161 mesto gde se ta\u010dno pre 1736.godina rodio Flavije Valerije Konstantin. Ovaj do danas najpoznatiji Ni\u0161lija &#8211; vladar, dr\u017eavnik i verski vodja &#8211; pripada naju\u017eem krugu onih koji su su\u0161tinski odredili sudbinu Evrope i sveta. Reformama osna\u017eiv\u0161i Rimsko carstvo uzdrmano krizom krajem 3.veka i prigrliv\u0161i hri\u0161\u0107anstvo (do tada veru progonjene manjine) otpo\u010deo je sa hristijanizacijom Carstva&#8230; Stvaraju\u0107i \u201cRim na istoku\u201d, Konstantinopolj, udario je temelje i budu\u0107em Vizantijskom carstvu!\nDeluje paradoksalno da Evropa koja je doslovno i bukvalno nastala na mestu gde se nalazi moj grad, danas razmi\u0161lja o tome da li da nas, ovakve jadne i tokom XX veka izmu\u010dene, prigrli i primi kod sebe?\nSamo u jednom takvom, uvek tolerantnom i multikulturalnom Ni\u0161u bilo je mogu\u0107e da Konstancije Hlor, rimski oficir visokog ranga, o\u017eeni lepu Jelenu, gostioni\u010darevu k\u0107i, i sa njom dobije sina Konstantina Velikog, \u201cravnoapostolnog cara&#8221;.\nPotrazivsi pomo\u0107 u\u010diteljice \u017eivota nailazim i na podatak da je u drugom veku nove ere Ptolomej Aleksandrijski u kapitalnom delu \u201cGeografija\u201d navodio Naissus kao \u201cmesto gde vredi biti\u201d. Tada je vredelo u njemu biti a sada se borimo da u njemu opstanemo.\nMo\u017eda je bolje da pre\u0107utim podatak da je najmanje jo\u0161 nekoliko careva i vladara rimskih (Konstans, Konstancije, Vetronijan, Julijan, Valeus, Valentijan&#8230;) rodjeno u ovom gradu a da to sada ne deluje kao puko ni\u0161ko hvalisanje?!\nBiografija mog rodnog grada sudbinski je odredjena \u010dinjenicom da je istinska granica Istoka i Zapada. Za Zapad je predstavljao Istok i tako isto obrnutim redom.\nPre vi\u0161e od 100 godina Ni\u0161 je ovde dokazivao svoj kosmopolitizam: jedan do drugog ovde su bili hoteli \u201cNjujork\u201d i \u201cOrjent\u201d, zatim logi\u010dno \u201cSindjeli\u0107\u201d, a onda nobles kafana \u201c\u0160uman\u201d i kao i poslednja u ovom nizu kafana \u201cKod Djoke\u00ab \u0161to samo u Ni\u0161u nikome nije smetalo.\nPrilika za 2013 ?\nSve ove istorijske fakte navodim u nadi da \u0107e se moj glas pretvoriti u upozorenje nadle\u017enima da \u0107e 2013. god ceo hri\u0161\u0107anski svet slaviti 1700 godina od Milanskog Edikta koji istorija bele\u017ei kao zvani\u010dno priznanje hri\u0161\u0107anstva za ravnopravnu religiju. Naissus u tome nesporno ima ogromnu ulogu.\nVlastima Rima trebalo je vise decenija da se nakon progona ozvani\u010di religija hri\u0161\u0107ana pa se bojim da i nama ne bude potrebno isto toliko vremena da nakon konstituisanja organizacionih odbora proslave jubileja koji ravnopravno pripada svima nama, uz nepotrebne polemike o tome ko i na koji na\u010din \u0107e organizovati ovu svetkovinu izgubimo dragoceno vreme dok carski gradovi Jork, Trier, Arl, Milano, Rim, Kordoba&#8230;.. ve\u0107 fini\u0161iraju organizaciju pompeznih proslava ovog jedinstvenog istorijskog dogadjaja i od toga sa pravom o\u010dekuju hiljade gostiju i turista.\nThe post Uro\u0161 Parli\u0107, GM Easy Travel agencije appeared first on SEE Business travel &amp; meetings magazine.",
            "date_published": "2010-10-13T12:25:34+02:00",
            "date_modified": "2016-12-08T14:37:39+01:00",
            "author": {
                "name": "Miona Milic",
                "url": "https://www.seebtm.com/author/miona/",
                "avatar": "https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/IMG-20240224-WA0003-e1728981138373.jpg"
            },
            "image": "https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Uros-Parlic-Easy-Travel.jpg",
            "tags": [
                "Beorgad",
                "Easy Travel",
                "Univerzijada",
                "Mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka"
            ]
        }
    ]
}