Prof.dr.sc Davor Mili\u010di\u0107 je ro\u0111en 1962. u Zagrebu, gde je 1986. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Od 1993. radi na Klinici za bolesti srca i krvnih \u017eila, a 1995. je bio stipendist u Sveu\u010dili\u0161noj bolnici u Hamburgu.
\nUprkos ponudi da ostane u Nema\u010dkoj, vratio se u Zagreb gde je 2003. postao predsednik Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, na koju je funkciju uzastopno biran tri puta tajnim glasanjem.
\nRedovan je profesor interne medicine i kardiologije na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih sudova Medicinskog fakulteta \u2013 vode\u0107e kardiolo\u0161ke ustanove u Hrvatskoj. U kardiologiji u\u017ee se bavi intenzivnim le\u010denjem kardiolo\u0161kih bolesnika i vodi program le\u010denja terminalnog zatajivanja srca i transplantacije u KBC-u Zagreb.
\nOd po\u010detka akademske godine 2009/2010 obavlja i du\u017enost dekana Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Zagrebu, na koju je tako\u0111e izabran tajnim glasanjem \u010dlanova Fakultetskog ve\u0107a za mandat 2009-2012.
\nOsniva\u010d je i direktor fondacije \u201eHrvatska ku\u0107a srca\u201c osnovane pre nedelju dana, kojom se Hrvatska pridru\u017euje mre\u017ei kardiolo\u0161kih fondacija Evrope i sveta. Prof. Mili\u010di\u0107 nikada nije pripadao niti jednoj politi\u010dkoj stranci, a poznato je da je svojevremeno odbio ponudu biv\u0161eg premijera dr. Ive Sanadera da postane ministar zdravstva.
\nBio je predsednik \u010detiri velika nacionalna kongresa s me\u0111unarodnim u\u010de\u0161\u0107em, predsednik Kardiolo\u0161kog kongresa Alpe Adria 2006\u00a0 i predsednik Mediteranskog kongresa kardiologa i kardiohirurga 2007. Pored jo\u0161 nekih uglednih me\u0111unarodnih skupova kojima je predsedavao, treba istaknuti da je od Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva progla\u0161en glavnim direktorom Dubrovnik Cardiology Highlights \u2013 An Update Programme in Cardiology.
\nRadi se o sastancima Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva koji se odr\u017eavaju svake 2 godine, a prvi takav simpozijum prof. Mili\u010di\u0107 organizovao je u Dubrovniku 2009. Autor je brojnih publikacija u me\u0111unarodnim \u010dasopisima kao i autor nekoliko poglavlja u uglednim me\u0111unarodnim ud\u017ebenicima kardiologije i intenzivne medicine.
\nDobitnik je nekoliko nagrada od kojih treba istaknuti nagradu \u201eInternational league of Humanists\u201c za 2008. i nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti \u201eza najvi\u0161e postignu\u0107a u medicinskoj znanosti,\u201c koja mu je dodijeljena 2010. g.
\nPozvani je predava\u010d\u00a0 na nizu me\u0111unarodnih skupova, koistra\u017eiva\u010d na ve\u0107em broju me\u0111unarodnih projekata i aktivan u Evropskom kardiolo\u0161kom dru\u0161tvu, od \u010dega pak treba istaknuti dva mandata u Congress Programme Committee (Kongresnom programskog odboru najve\u0107eg kardiolo\u0161kog kongresa u svetu) te \u010dlana Edukacijskog komiteta. \u010clan je odbora za licenciranje u ehokardiografiji Evropske asocijacije za ehokardiografiju i konsultant Evropske asocijacije za kardiovaskularnu prevenciju i rehabilitaciju.
\nStres je danas svakodnevnica svakog \u010doveka. Odre\u0111eni stru\u010dnjaci smatraju da se preuveli\u010dava njegov uticaj. Koliko je on uzrok infarkta?
\nPrije 50-ak godina kada se primijetilo da infarkt miokarda postaje vode\u0107i uzrok smrtnosti u razvijenim, industrijaliziranim zemljama, vrlo logi\u010dno bilo je povezati da je moderan \u017eivotni stil koji podrazumijeva pove\u0107anu izlo\u017eenost stresu, bitan rizi\u010dni faktor nastanka sr\u010danoga infarkta.
\nUslijedila su velika epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja mogu\u0107ih uzroka infarkta miokarda i ona su na neki na\u010din potisnula ranije pretpostavljeno zna\u010denje stresa u nastanku infarkta, te dala prednost ostalim dobro poznatim rizicima i bolestima kao \u0161to je pu\u0161enje, sesilni na\u010din \u017eivota, debljina i nezdrava prehrana, te arterijska hipertenzija, poreme\u0107aj metabolizma glukoze odnosno dijabetes kao i poreme\u0107aj metabolizma lipida.
\nMe\u0111utim, posljednjih godina sve je vi\u0161e radova koji ukazuju na va\u017enost stresa u nastanku kardiovaskularnih bolesti. Rezultati istra\u017eivanja koje sam nedavno proveo sa svojim timom tako\u0111er ukazuju i na neke druge va\u017ene psihi\u010dke osobine koje su bitno izra\u017eenije u bolesnika s infarktom miokarda u odnosu na zdrave ispitanike iste dobi i istoga spola, kao \u0161to je anksioznost, depresija i tip li\u010dnosti. Zbog va\u017enosti ove teme na predstoje\u0107em 8. Kongresu Hrvatskoga kardiolo\u0161kog dru\u0161tva odr\u017eat \u0107e se i zasebna sekcija s naslovom \u201ePsihokardiologija.\u201c
\n\u00a0Koji su budu\u0107i trendovi u razvoju kardiologije i kardiohirurgije?
\nKardiologija je struka koja je silno vezana uz nove tehnologije i elektroniku, \u0161to joj otvara do nedavno neslu\u0107ene dijagnosti\u010dke mogu\u0107nosti, ali i nove terapijske postupke, npr. ugradnju sofisticiranih elektrostimulatora koji mogu prepoznavati i prekidati smrtonosne aritmije ili pak resinkronizirati rad dekompenziranoga srca.\u00a0 Isto tako stalno nadolaze novi djelotvorni lijekovi za niz bolesti i stanja, nove metode intervencija na koronarnim arterijama, novi stentovi, mehani\u010dke sr\u010dane pumpe sve manjih dimenzija i sve duljeg predvi\u0111enog vremena trajanja.
\nKardiokirurgija pak kre\u0107e prema tzv. minimalno invazivnim zahvatima izbjegavaju\u0107i klasi\u010dnu, \u201eveliku kirurgiju\u201c gdje god je mogu\u0107e, razvija se i robotska kirurgija koja omogu\u0107uje veliku preciznost zahvata koji se odvijaju tako da operater sjedi za upravlja\u010dkom konzolom nekoliko metara udaljen od bolesnika na operacijskom stolu.
\nGranica izme\u0111u kardiologije i kardiokirurgije se polako bri\u0161e i vjerujem da \u0107e kroz 10-ak godina postojati jedinstvena specijalizacija iz kardiovaskularne medicine, u kojoj \u0107e se opet razviti nove subspecijalizacije: od dijagnostike preko endovaskularnih zahvata sve do modernih kirur\u0161kih zahvata koji \u0107e stremiti \u0161to manjem mutiliranju bolesnika, uz \u0161iroku uporabu dostignu\u0107a moderne elektronike, robotike, bioin\u017eenjeringa, genetike i sveukupnog napretka biologije i tehnologije.
\nKongres Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, \u010diji ste Vi predsednik, spada u najva\u017eniji i najve\u0107i kardiolo\u0161ki skup u Hrvatskoj. Koliko ovaj kongres ima uticaja u razvoju Hrvatske, kao zemlje sa\u00a0 naprednom\u00a0 kardiologijom i kardiohirurgijom?
\nKongres je prilika na svake dvije godine rekapituliramo na\u0161a vlastita znanstvena i stru\u010dna dostignu\u0107a u kardiologiji i interaktivno diskutiramo o svim relevantnim temama. Me\u0111utim, oduvijek sam inzistirao da Kongres mora biti i sna\u017ena poveznica hrvatske kardiologije s vrhuncima europske i svjetske kardiologije, a posebice s na\u0161om krovnom me\u0111unarodnom institucijom \u2013 Europskim kardiolo\u0161kim dru\u0161tvom.
\nKongres Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva se odr\u017eava uz pokroviteljstvo Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva. Koliko je bilo te\u0161ko obezbediti njegovu podr\u0161ku?
\nBudu\u0107i da nikada nisam tra\u017eio pokrovitelje u politici nego uvijek u znanosti i struci i budu\u0107i da imam vrlo dobre, prijateljske odnose s trenutnim Predsjednikom i brojnim drugim \u010delnicima Europskoga kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, prikazao sam im Program Kongresa, dobio za njega laskave ocjene i tada se dosjetio da ih zamolim za pokroviteljstvo.
\nU roku od 24 sata stigli su topli pozdravi i pozitivan odgovor. Dakle, nije bilo te\u0161ko dobiti samo pokroviteljstvo, te\u0161ko je bilo poticati i neprekidnim radom sudjelovati u napretku hrvatske kardiologije u uvjetima koji nisu bili lagani i uvjeriti\u00a0 na\u0161e prijatelje iz Europe da je u jednoj maloj i relativno siroma\u0161noj zemlji kardiologija na visokoj razini i da zavrje\u0111uje me\u0111unarodnu prepoznatljivost.
\nObzirom da je Kongres sa me\u0111unarodnim u\u010de\u0161\u0107em, da li postoji tendencija u povezivanju Medicinskih fakulteta izme\u0111u zemalja u regionu?
\nAko govorimo o povezivanju Medicinskih fakulteta treba re\u0107i da Hrvatska postaje punopravni \u010dlan programa Erasmus, koji implicira \u0161iroku me\u0111unarodnu suradnju tj. razmjenu studenata, asistenata, docenata i profesora, kao i nenastavnog osoblja. Fakultet u Zagrebu intenzivirao je svoje aktivnosti na planu me\u0111unarodne suradnje i nju smatramo vrlo va\u017enom za ugled i kvalitetu na\u0161ega Fakulteta.
\nUgovori o suradnji mogu se, naravno, sklapati s medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i u nama susjednim zemljama, ali jednako tako s uglednim medicinskim fakultetima u cijelome svijetu, \u0161to ovakvome konceptu i daje na punoj atraktivnosti \u2013 medicina bez granica. Ako me pitate o Kongresu, nastojim se voditi jednakim na\u010delom kao i na Fakultetu \u2013 svakako treba razvijati regionalnu suradnju, ali me\u0111unarodna suradnja treba biti bitno \u0161ira i uklju\u010divati razli\u010dite Europske zemlje, kao i poznate kardiologe iz SAD-a i ostalih dijelova svijeta.
\nThe post Kongres mora biti sna\u017ena veza hrvatske kardiologije s vrhuncima evropske i svetske kardiologije appeared first on SEE Business travel & meetings magazine.
\n", "content_text": "Prof.dr.sc Davor Mili\u010di\u0107 je ro\u0111en 1962. u Zagrebu, gde je 1986. diplomirao na Medicinskom fakultetu. Od 1993. radi na Klinici za bolesti srca i krvnih \u017eila, a 1995. je bio stipendist u Sveu\u010dili\u0161noj bolnici u Hamburgu.\nUprkos ponudi da ostane u Nema\u010dkoj, vratio se u Zagreb gde je 2003. postao predsednik Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, na koju je funkciju uzastopno biran tri puta tajnim glasanjem.\nRedovan je profesor interne medicine i kardiologije na Medicinskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu i predstojnik Klinike za bolesti srca i krvnih sudova Medicinskog fakulteta \u2013 vode\u0107e kardiolo\u0161ke ustanove u Hrvatskoj. U kardiologiji u\u017ee se bavi intenzivnim le\u010denjem kardiolo\u0161kih bolesnika i vodi program le\u010denja terminalnog zatajivanja srca i transplantacije u KBC-u Zagreb.\nOd po\u010detka akademske godine 2009/2010 obavlja i du\u017enost dekana Medicinskog fakulteta Sveu\u010dili\u0161ta Zagrebu, na koju je tako\u0111e izabran tajnim glasanjem \u010dlanova Fakultetskog ve\u0107a za mandat 2009-2012.\nOsniva\u010d je i direktor fondacije \u201eHrvatska ku\u0107a srca\u201c osnovane pre nedelju dana, kojom se Hrvatska pridru\u017euje mre\u017ei kardiolo\u0161kih fondacija Evrope i sveta. Prof. Mili\u010di\u0107 nikada nije pripadao niti jednoj politi\u010dkoj stranci, a poznato je da je svojevremeno odbio ponudu biv\u0161eg premijera dr. Ive Sanadera da postane ministar zdravstva.\nBio je predsednik \u010detiri velika nacionalna kongresa s me\u0111unarodnim u\u010de\u0161\u0107em, predsednik Kardiolo\u0161kog kongresa Alpe Adria 2006\u00a0 i predsednik Mediteranskog kongresa kardiologa i kardiohirurga 2007. Pored jo\u0161 nekih uglednih me\u0111unarodnih skupova kojima je predsedavao, treba istaknuti da je od Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva progla\u0161en glavnim direktorom Dubrovnik Cardiology Highlights \u2013 An Update Programme in Cardiology.\nRadi se o sastancima Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva koji se odr\u017eavaju svake 2 godine, a prvi takav simpozijum prof. Mili\u010di\u0107 organizovao je u Dubrovniku 2009. Autor je brojnih publikacija u me\u0111unarodnim \u010dasopisima kao i autor nekoliko poglavlja u uglednim me\u0111unarodnim ud\u017ebenicima kardiologije i intenzivne medicine.\nDobitnik je nekoliko nagrada od kojih treba istaknuti nagradu \u201eInternational league of Humanists\u201c za 2008. i nagradu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti \u201eza najvi\u0161e postignu\u0107a u medicinskoj znanosti,\u201c koja mu je dodijeljena 2010. g.\nPozvani je predava\u010d\u00a0 na nizu me\u0111unarodnih skupova, koistra\u017eiva\u010d na ve\u0107em broju me\u0111unarodnih projekata i aktivan u Evropskom kardiolo\u0161kom dru\u0161tvu, od \u010dega pak treba istaknuti dva mandata u Congress Programme Committee (Kongresnom programskog odboru najve\u0107eg kardiolo\u0161kog kongresa u svetu) te \u010dlana Edukacijskog komiteta. \u010clan je odbora za licenciranje u ehokardiografiji Evropske asocijacije za ehokardiografiju i konsultant Evropske asocijacije za kardiovaskularnu prevenciju i rehabilitaciju.\nStres je danas svakodnevnica svakog \u010doveka. Odre\u0111eni stru\u010dnjaci smatraju da se preuveli\u010dava njegov uticaj. Koliko je on uzrok infarkta?\nPrije 50-ak godina kada se primijetilo da infarkt miokarda postaje vode\u0107i uzrok smrtnosti u razvijenim, industrijaliziranim zemljama, vrlo logi\u010dno bilo je povezati da je moderan \u017eivotni stil koji podrazumijeva pove\u0107anu izlo\u017eenost stresu, bitan rizi\u010dni faktor nastanka sr\u010danoga infarkta.\nUslijedila su velika epidemiolo\u0161ka istra\u017eivanja mogu\u0107ih uzroka infarkta miokarda i ona su na neki na\u010din potisnula ranije pretpostavljeno zna\u010denje stresa u nastanku infarkta, te dala prednost ostalim dobro poznatim rizicima i bolestima kao \u0161to je pu\u0161enje, sesilni na\u010din \u017eivota, debljina i nezdrava prehrana, te arterijska hipertenzija, poreme\u0107aj metabolizma glukoze odnosno dijabetes kao i poreme\u0107aj metabolizma lipida.\nMe\u0111utim, posljednjih godina sve je vi\u0161e radova koji ukazuju na va\u017enost stresa u nastanku kardiovaskularnih bolesti. Rezultati istra\u017eivanja koje sam nedavno proveo sa svojim timom tako\u0111er ukazuju i na neke druge va\u017ene psihi\u010dke osobine koje su bitno izra\u017eenije u bolesnika s infarktom miokarda u odnosu na zdrave ispitanike iste dobi i istoga spola, kao \u0161to je anksioznost, depresija i tip li\u010dnosti. Zbog va\u017enosti ove teme na predstoje\u0107em 8. Kongresu Hrvatskoga kardiolo\u0161kog dru\u0161tva odr\u017eat \u0107e se i zasebna sekcija s naslovom \u201ePsihokardiologija.\u201c\n\u00a0Koji su budu\u0107i trendovi u razvoju kardiologije i kardiohirurgije?\nKardiologija je struka koja je silno vezana uz nove tehnologije i elektroniku, \u0161to joj otvara do nedavno neslu\u0107ene dijagnosti\u010dke mogu\u0107nosti, ali i nove terapijske postupke, npr. ugradnju sofisticiranih elektrostimulatora koji mogu prepoznavati i prekidati smrtonosne aritmije ili pak resinkronizirati rad dekompenziranoga srca.\u00a0 Isto tako stalno nadolaze novi djelotvorni lijekovi za niz bolesti i stanja, nove metode intervencija na koronarnim arterijama, novi stentovi, mehani\u010dke sr\u010dane pumpe sve manjih dimenzija i sve duljeg predvi\u0111enog vremena trajanja.\nKardiokirurgija pak kre\u0107e prema tzv. minimalno invazivnim zahvatima izbjegavaju\u0107i klasi\u010dnu, \u201eveliku kirurgiju\u201c gdje god je mogu\u0107e, razvija se i robotska kirurgija koja omogu\u0107uje veliku preciznost zahvata koji se odvijaju tako da operater sjedi za upravlja\u010dkom konzolom nekoliko metara udaljen od bolesnika na operacijskom stolu.\nGranica izme\u0111u kardiologije i kardiokirurgije se polako bri\u0161e i vjerujem da \u0107e kroz 10-ak godina postojati jedinstvena specijalizacija iz kardiovaskularne medicine, u kojoj \u0107e se opet razviti nove subspecijalizacije: od dijagnostike preko endovaskularnih zahvata sve do modernih kirur\u0161kih zahvata koji \u0107e stremiti \u0161to manjem mutiliranju bolesnika, uz \u0161iroku uporabu dostignu\u0107a moderne elektronike, robotike, bioin\u017eenjeringa, genetike i sveukupnog napretka biologije i tehnologije.\nKongres Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, \u010diji ste Vi predsednik, spada u najva\u017eniji i najve\u0107i kardiolo\u0161ki skup u Hrvatskoj. Koliko ovaj kongres ima uticaja u razvoju Hrvatske, kao zemlje sa\u00a0 naprednom\u00a0 kardiologijom i kardiohirurgijom?\nKongres je prilika na svake dvije godine rekapituliramo na\u0161a vlastita znanstvena i stru\u010dna dostignu\u0107a u kardiologiji i interaktivno diskutiramo o svim relevantnim temama. Me\u0111utim, oduvijek sam inzistirao da Kongres mora biti i sna\u017ena poveznica hrvatske kardiologije s vrhuncima europske i svjetske kardiologije, a posebice s na\u0161om krovnom me\u0111unarodnom institucijom \u2013 Europskim kardiolo\u0161kim dru\u0161tvom.\nKongres Hrvatskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva se odr\u017eava uz pokroviteljstvo Evropskog kardiolo\u0161kog dru\u0161tva. Koliko je bilo te\u0161ko obezbediti njegovu podr\u0161ku?\nBudu\u0107i da nikada nisam tra\u017eio pokrovitelje u politici nego uvijek u znanosti i struci i budu\u0107i da imam vrlo dobre, prijateljske odnose s trenutnim Predsjednikom i brojnim drugim \u010delnicima Europskoga kardiolo\u0161kog dru\u0161tva, prikazao sam im Program Kongresa, dobio za njega laskave ocjene i tada se dosjetio da ih zamolim za pokroviteljstvo.\nU roku od 24 sata stigli su topli pozdravi i pozitivan odgovor. Dakle, nije bilo te\u0161ko dobiti samo pokroviteljstvo, te\u0161ko je bilo poticati i neprekidnim radom sudjelovati u napretku hrvatske kardiologije u uvjetima koji nisu bili lagani i uvjeriti\u00a0 na\u0161e prijatelje iz Europe da je u jednoj maloj i relativno siroma\u0161noj zemlji kardiologija na visokoj razini i da zavrje\u0111uje me\u0111unarodnu prepoznatljivost.\nObzirom da je Kongres sa me\u0111unarodnim u\u010de\u0161\u0107em, da li postoji tendencija u povezivanju Medicinskih fakulteta izme\u0111u zemalja u regionu?\nAko govorimo o povezivanju Medicinskih fakulteta treba re\u0107i da Hrvatska postaje punopravni \u010dlan programa Erasmus, koji implicira \u0161iroku me\u0111unarodnu suradnju tj. razmjenu studenata, asistenata, docenata i profesora, kao i nenastavnog osoblja. Fakultet u Zagrebu intenzivirao je svoje aktivnosti na planu me\u0111unarodne suradnje i nju smatramo vrlo va\u017enom za ugled i kvalitetu na\u0161ega Fakulteta.\nUgovori o suradnji mogu se, naravno, sklapati s medicinskim fakultetima u Hrvatskoj i u nama susjednim zemljama, ali jednako tako s uglednim medicinskim fakultetima u cijelome svijetu, \u0161to ovakvome konceptu i daje na punoj atraktivnosti \u2013 medicina bez granica. Ako me pitate o Kongresu, nastojim se voditi jednakim na\u010delom kao i na Fakultetu \u2013 svakako treba razvijati regionalnu suradnju, ali me\u0111unarodna suradnja treba biti bitno \u0161ira i uklju\u010divati razli\u010dite Europske zemlje, kao i poznate kardiologe iz SAD-a i ostalih dijelova svijeta.\nThe post Kongres mora biti sna\u017ena veza hrvatske kardiologije s vrhuncima evropske i svetske kardiologije appeared first on SEE Business travel & meetings magazine.", "date_published": "2011-04-06T14:59:18+02:00", "date_modified": "2016-12-08T11:38:00+01:00", "author": { "name": "Miona Milic", "url": "https://www.seebtm.com/author/miona/", "avatar": "https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/IMG-20240224-WA0003-e1728981138373.jpg" }, "image": "https://www.seebtm.com/wp-content/uploads/Prof-dr-Davor-Milicic.jpg", "tags": [ "Davot Mili\u010di\u0107", "hrvatska", "kongres", "medicina", "Mi\u0161ljenja stru\u010dnjaka" ] } ] }